Procijenite koliko ste često, u posljednjih mjesec dana, koristili svaki od načina suočavanja sa stresom koji su opisani u ovom upitniku, odnosno koliko često ste se ponašali i/ili razmišljali na način naveden u tvrdnji.

Kad mi je bilo teško, to sam i pokazivao/la.*

NikadRijetkoPonekadČesto

Otvoreno sam pokazivao/la svoje osjećaje.*

NikadRijetkoPonekadČesto

Razgovarao/la sam s nekim o svojim osjećajima.*

NikadRijetkoPonekadČesto

Razgovarao/la sam s nekim tko mi stvarno može pomoći da se osjećam bolje.*

NikadRijetkoPonekadČesto

Vrlo odlučno i svom silom nastojao/la sam se zaposliti.*

NikadRijetkoPonekadČesto

Pokušavao/la sam na različite načine riješiti svoju nezaposlenost.*

NikadRijetkoPonekadČesto

Usredotočio/la sam se na korake koji bi mi mogli pomoći da nađem posao.*

NikadRijetkoPonekadČesto

Pokušavao/la sam raščlaniti svoj položaj kako bih ga bolje shvatio/la. *

NikadRijetkoPonekadČesto

Nisam mogao/la vjerovati da se to što sam nezaposlen/a zaista meni događa.*

NikadRijetkoPonekadČesto

Pokušavao/la sam pronaći način da se smirim.*

NikadRijetkoPonekadČesto

Želio/željela sam da se mogu drugačije osjećati.*

NikadRijetkoPonekadČesto

Zamišljao/la sam ili sanjario/la o nekom boljem mjestu i vremenu od onog u kojem sam se zatekao/la.*

NikadRijetkoPonekadČesto

Smatrao/la sam da će vrijeme učiniti svoje – valja samo čekati.*

NikadRijetkoPonekadČesto

Pomirio/la sam se sa sudbinom i čekao/la što će se dogoditi.*

NikadRijetkoPonekadČesto

Nadao/la sam se da će neko čudo riješiti moj problem nezaposlenosti.*

NikadRijetkoPonekadČesto

Mirio/la sam se s mojom situacijom nezaposlenosti jer tu ništa ne mogu učiniti.*

NikadRijetkoPonekadČesto

Nastojao/la sam svoju nezaposlenost sagledati sa svjetlije strane.*

NikadRijetkoPonekadČesto

Nastojao/la sam ovu situaciju nezaposlenosti sagledati kao vrijedno životno iskustvo.*

NikadRijetkoPonekadČesto

Pokušavao/la sam problem sagledati iz drugog kuta kako bih se bolje osjećao/la.*

NikadRijetkoPonekadČesto

Nastojao/la sam pronaći nešto dobro u svemu tome.*

NikadRijetkoPonekadČesto

Rezultati

Napominjemo da rezultati ovog upitnika ni u kojem smislu ne ukazuju na postojanje psihičkih poteškoća, već su oni samo informativne prirode te imaju svrhu educiranja o načinima suočavanja sa stresom koje netko koristi, a koji mogu biti više ili manje povoljni, odnosno nepovoljni. Važno je naglasiti da niti jedan od načina suočavanja nije u osnovi dobar ili loš, već ovisi o specifičnoj situaciji te je važno svojim uobičajenim strategijama, ako nisu optimalno učinkovite, nadodati i neke od strategija suočavanja sa stresom koje su se pokazale djelotvornijima kako bismo očuvali ili unaprijedili svoje mentalno zdravlje.

Izražavanje emocija u kontekstu suočavanja sa stresom odnosi se na otvorene, konstruktivne, socijalno prihvatljive načine pokazivanja vlastitog emocionalnog stanja – bez ugrožavanja sebe, drugih ili materijalnih stvari. Prepoznavanje o kojoj se emociji radi i otvoreno iskazivanje emocija omogućuje „proradu“ emocionalnog iskustva, sagledavanje različitih perspektiva i dolazak do novih uvida, koji omogućavaju lakše prevladavanje i ublažavanje neugodnih emocionalnih stanja. Primjerice, razgovor o tome koliko ste ogorčeni zbog nepravednosti sustava, tužni zbog gubitka posla ili ljuti zbog manjka prilika za zaposlenjem može Vam trenutno pomoći u smanjenju napetosti i emocionalnom rasterećenju te dovesti do sagledavanja situacije i djelovanja na drugačiji način (npr. iako imate potpuno pravo biti ogorčeni, vjerujete da postoje i primjeri uspješnog i pravednog dobivanja zaposlenja).

Planiranje i izvođenje akcija je strategija suočavanja usmjerena na problem, a odnosi se na aktivno i izravno suočavanje sa situacijom nezaposlenosti. Uključuje usmjerenost i iznalaženje strategija za rješavanje problema, potrebu za informiranjem o samoj situaciji, traženje savjeta, planiranje aktivnosti, dogovaranje, pregovaranje, kompromise, stvaranje novih mogućnosti i sl. te je povezana s povoljnim ishodima (većom vjerojatnosti pronalaska zaposlenja i većom mentalnom dobrobiti) te se smatra jednom od učinkovitijih strategija suočavanja sa stresom.

Pasivno usmjeravanje na emocije uključuje sanjarenje o nekim boljim vremenima, nevjericu i očajavanje nad situacijom u kojoj se osoba nalazi bez inicijative za promjenom onih okolnosti koje su pod kontrolom osobe te se smatra jednom od manje efikasnih strategija suočavanja sa stresom. Privremeno, osoba se na ovakav način može zaštititi od doživljavanja intenzivnih, neugodnih emocija. U svakom slučaju, osoba je sklona negiranju realnosti u kojoj se nalazi ili priželjkuje da se osjeća drugačije, ali izostaje proaktivnost i pokušaj prevladavanja neugodnih emocija. Važno je ne ostajati u neugodnim emocionalnim stanjima i prihvaćati ih kao trajna i nepromjenjiva, već raditi na njihovom prihvaćanju i prevladavanju uz podršku drugih ili stručnu pomoć.

Mirenje sa sudbinom je jedan od manje efikasnih načina suočavanja sa stresnom situacijom. Kada osoba razmišlja na način da apsolutno prihvaća postojeće stanje, primjerice nezaposlenosti, to znači da stavlja sebe u pasivnu ulogu. Mirenje sa sudbinom privremeno može smanjiti emocionalnu napetost jer se umanjuje značaj izvora stresa (npr. razmišljanjem da smo se pomirili s tim da smo nezaposleni možemo ublažiti stanje frustracije, tuge, ljutnje, anksioznosti). Ipak, ako je stres intenzivan i kroničan, prepuštanje sudbini i faktoru sreće dugoročno ometa pokušaje rješavanja problema i može za osobu biti nepovoljno. Iako je poželjno prihvaćanje okolnosti koje ne možemo mijenjati (npr. stanje potražnje na tržištu rada), u većini stresnih situacija postoji mogućnost osobnog djelovanja u smjeru rješavanja problema koje je važno istražiti.

Reinterpretacija se odnosi na kognitivno restrukturiranje, a strategija je u kojoj se promjenama na misaonom planu postižu emocionalna rasterećenja. Ono je prihvatljivije ljudima koji gaje optimizam i imaju kapacitete za sagledavanje situacije iz drugačije, vedrije perspektive. „Bit će bolje!“, „Ja ću to uspjeti!“, „Situacija i nije tako bezizlazna,“, „I drugi se suočavaju s istom situacijom.“, neki su od načina kojima se pojedinci mogu hrabriti i tako emocionalno rasterećivati te se ova strategija smatra jednom od povoljnijih strategija suočavanja sa stresom.